O faifaatoʻaga Initia e faʻaititia le carbon footprint i laau ma la

Ua selesele e se faifaatoʻaga araisa i le nuu o Dhundi i sisifo o Initia.Panele o le lamalosi lana pamu vai ma aumai ai se tupe faaopoopo.
I le 2007, o le faatoaga pinati a P. Ramesh e 22-tausaga na leiloa tupe. E pei ona masani ai i le tele o Initia (ma o loʻo i ai pea), na faʻaaogaina e Ramesh se faʻafefiloi o vailaau faʻasaina ma faʻamaʻi i luga o lona 2.4 hectares o fanua i le itumalo o Anantapur o Initia i saute.Faatoaga o se luitau i lenei itulagi e pei o le toafa, lea e maua i lalo ifo o le 600mm o timuga i le tele o tausaga.
“E tele tupe na leiloa i le totoina o pinati e ala i auala tau faatoaga kemikolo,” o le tala lea a Ramesh, o le mataitusi o lona tama e mulimuli i lona igoa, lea e taatele i le tele o vaega o Initia i saute. E taugata mea kemisi, ma e maualalo ana fua.
Ma i le 2017, na ia faʻaumatia vailaʻau. "Talu ai sa ou faʻataʻitaʻia faiga faʻafouina faʻatoʻaga e pei o le agroforestry ma faʻatoʻaga faʻanatura, ua faʻateleina aʻu fua ma tupe maua," o lana tala lea.
Agroforestry e aofia ai le totōina o laau fa'ato'aga (la'au, vao, pama, bamboos, ma isi) i tafatafa o mea totō (SN: 7/3/21 ma 7/17/21, itulau 30). fugala'au ma vailaau fa'ama'i fa'atasi ai ma mea fa'aola e pei o otaota povi, mimi povi ma le ma'a (se suka enaena malo e fai mai le suka) e fa'atuputeleina ai le maualuga o le 'ele'ele. Na fa'alautele fo'i e Ramesh lana fa'ato'aga e ala i le fa'aopoopoina o esi, millet, okra, eggplant (e ta'ua i le lotoifale o le isalaelu. ) ma isi fua, muamua o pinati ma nisi tamato.
Faatasi ai ma le fesoasoani a Anantapur's nonprofit Accion Fraterna Eco-Center, lea e galulue faatasi ma faifaatoʻaga o loʻo manaʻo e faʻataʻitaʻi faʻatoʻaga gafataulimaina, na faʻaopoopoina ai e Ramesh le lava tupe mama e faʻatau ai le tele o fanua, faʻalautele lana fanua i le tusa ma le fa.hectares. E pei o le faitau afe o faifaatoaga toe faʻafouina i Initia atoa, ua faʻamanuiaina e Ramesh lona eleele faʻaumatia ma o ana laau fou ua faia se sao i le faʻaitiitia o tulagavae kaponi a Initia e ala i le fesoasoani e taofia le kaponi mai le siosiomaga.ose matafaioi la'ititi ae taua.Ua fa'aalia i su'esu'ega talu ai nei, o le fa'ato'aga fa'ato'aga o lo'o i ai le malosi o le kaponi e 34% maualuga atu nai lo tulaga masani o fa'ato'aga.

pamu vai la
I Initia i sisifo, i le nuu o Dhundi i le setete o Gujarat, e sili atu i le 1,000 kilomita mai Anantapur, Pravinbhai Parmar, 36, o loʻo faʻaaogaina ana araisa e faʻaitiitia ai suiga o le tau.paneta la, na te le toe fa'aogaina le tiso e fa'aola ai ana pamu vai o le eleele.Ma ua fa'aosofia o ia e na'o le pamuina o le vai na te mana'omia ona e mafai ona ia fa'atau atu le eletise na te le fa'aaogaina.
E tusa ai ma le lipoti a le Carbon Management 2020, e mafai ona faaitiitia le 2.88 piliona tone a Initia i tausaga taʻitasi i le 45 i le 62 miliona tone i le tausaga pe a sui uma faifaatoaga e pei o Parmar.malosi ole la.E o’o mai i le taimi nei, e tusa ma le 250,000 pamu o lo’o fa’aaogaina e le la i totonu o le atunu’u, ae o le aofa’i atoa o pamu vai e tusa ma le 20-25 miliona.
O le fa'atupuina o mea'ai a'o galue e fa'aitiitia le maualuga o le kasa oona mai faiga fa'ato'aga e faigata mo se atunu'u e tatau ona fafagaina mea o le a avea ma tagata sili ona to'atele i le lalolagi. .Faaopoopo i ai le eletise o lo o faaaoga e le vaega o faatoaga ma o le fuainumera e oo atu i le 22%.
O Ramesh ma Parmar o se vaega o se vaega toaitiiti o faifaatoaga o loʻo maua le fesoasoani mai le malo ma polokalame tumaoti e suia ai le auala latou te faʻatoʻaga ai. ose auala umi e alu ai.Ae o tala manuia a nei faifaatoaga ua faamaonia ai e mafai ona suia se tasi o le tele o oloa gaosi oloa a Initia.
Ua lagona e le au faifaatoaga i Initia le aafiaga o le suiga o le tau, feagai ma lamala, timuga le mautonu ma le faateleina o galu vevela ma afa o le teropika. Murthy, o le ulu o le vaega e nafa ma le tau, siosiomaga ma le faʻaauau i le Center for Science, Technology and Policy Research, o se US think tank.Bangalore. o lana tala lea.
I le tele o itu, o le manatu lea i tua o le faʻalauiloaina o faiga faʻatoʻaga gafataulimaina ma toe faʻafouina i lalo o le faamalu o le agroecology. Fai mai YV Malla Reddy, faatonu o le Accion Fraterna Ecological Centre, o faʻatoʻaga faʻanatura ma agroforestry o vaega ia e lua o le faiga o loʻo maua atili ma tele tagata i laufanua eseese i Initia.
"O le suiga taua ia te aʻu o le suiga o uiga e uiga i laau ma vao i nai tausaga talu ai," o le tala lea a Reddy. , ae maise o fualaau aina ma laau aoga, e fai ma alagatupe maua.”Reddy o loʻo fautua mo le faʻaauauina i Initia mo le lata i le 50 tausaga faʻatoʻaga. O nisi ituaiga o laʻau, e pei o pongamia, subabul ma avisa, e iai faʻamanuiaga tau tamaoaiga e faʻaopoopo i a latou fua;latou te saunia meaʻai mo lafumanu ma biomass mo fafie.
Ua tu'uina atu e le fa'alapotopotoga a Reddy fesoasoani i le silia ma le 60,000 aiga faifa'ato'aga Initia mo fa'ato'aga fa'anatura ma fa'ato'aga fa'ato'aga i luga o le lata i le 165,000 hectares. O lo'o fa'aauau pea le fa'atatauina o le malosi o le fa'asaoina o le carbon sequestration o a latou galuega. o nei faiga fa'ato'aga e mafai ona fesoasoani i Initia e ausia lana sini o le ausia o le 33 pasene o vaomatua ma la'au i le 2030 e fa'afetaui ai lona suiga o le tau i Pale.tautinoga fa'amama kaponi i lalo o le Maliega.
Pe a faʻatusatusa i isi fofo, o faʻatoʻaga toe faʻafouina o se auala taugofie e faʻaitiitia ai le carbon dioxide i le atemosifia. E tusa ai ma se suʻesuʻega 2020 a le Nature Sustainability, o faʻatoʻaga toe faʻafouina e tau $ 10 i le $ 100 i le tone o le carbon dioxide e aveese mai le atemosifia, ae o tekinolosi e faʻaaogaina masini. kaponi mai le ea tau $100 i le $1,000 i le tone carbon dioxide. E le gata o lea ituaiga faatoaga e talafeagai mo le siosiomaga, o le tala lea a Reddy, ae a liliu atu le au faifaatoaga i faatoaga toe fuataina, o a latou tupe maua e mafai foi ona siitia.
Atonu e tele ni tausaga po'o ni sefulu tausaga e fa'atuina ai faiga fa'ato'aga e mata'ituina ai le a'afiaga o le fa'aogaina o le carbon. polokalame i le nuu o Dhundi i le 2016.

pamu-vai-solar-vai-solar-pamu-mo-fa'ato'aga-pamu-la-la-set-2
"O le taufaamataʻu tele i faifaatoʻaga mai suiga o le tau o le le mautonu lea e tupu ai," o le tala lea a Shilp Verma, IWMI, vai, malosi ma meaʻai suʻesuʻe faiga faʻavae.A mafai e le au faifaatoʻaga ona pamu le vai i le eleele i se auala e faʻafeiloaʻi ai le tau, e tele a latou tupe e faʻafetaui ai tulaga le saogalemu, E maua ai foi se faʻamalosi e teu ai sina vai i totonu o le eleele. grid,” o lana tala lea.Malosiaga o le lae avea ma puna o tupe maua.
O le totoina o araisa, aemaise o le araisa i eleele maulalo i eleele lolovaia, e manaʻomia ai le tele o vai. E tusa ai ma le International Rice Research Institute, e manaʻomia le tusa ma le 1,432 lita o le vai e maua ai le tasi kilokalama o araisa. pasene o le aofa'i o vai fa'asusu a le lalolagi, fai mai le fa'alapotopotoga. O Initia o le lalolagi sili lea e su'eina vai o le eleele, e tusa ma le 25% o le fa'aputuina o le lalolagi. Pe a faia e le pamu tiso le su'ega, e tu'uina atu le carbon i le atemosifia. Na fa'aaogaina e Parmar ma ana aufaifa'ato'aga. e tatau ona faatau le suauu e ola ai pamu.
Amata i le 1960s, o le suʻeina o le eleele i Initia na amata ona faʻatupulaʻia, i se saoasaoa vave nai lo isi nofoaga. O lenei mea na tele lava ina faʻauluina e le Green Revolution, o se faiga faʻavae faʻatoʻaga vai e faʻamautinoa ai le saogalemu o taumafa a le atunuʻu i le 1970s ma le 1980s, ma o loʻo faʻaauau pea. i nisi tulaga e oo lava i aso nei.
“E masani ona matou faaalu le 25,000 rupee [pe tusa ma le $330] i le tausaga e faagaoioia ai a matou pamu vai e malosi ai le tiso.O lena mea sa masani ona tipiina ai a matou tupe mama, "o le tala lea a Parmar. I le 2015, ina ua valaaulia o ia e le IWMI e auai i se poloketi pailate faʻafefe o le la, sa faʻalogo Parmar.
Talu mai lena taimi, o paaga faifaatoaga e toʻaono a Parmar ma Dhundi na faʻatau atu le sili atu i le 240,000 kWh i le setete ma maua ai le sili atu i le 1.5 miliona rupees ($ 20,000). Ua faaluaina le tupe maua faaletausaga a Parmar mai le averesi o le Rs 100,000-150,000 i le Rs 200,000.
O lena uunaiga ua fesoasoani ia te ia i le aoaoina o lana fanau, o se tasi o loo tuliloaina se faailoga i mea taufaatoaga - o se faailoga faamalosiau i se atunuu ua le fiafia ai tupulaga talavou i faatoaga. fa'atasi ai ma le fa'aitiitia o le filogia ma maua ai se tupe maua fa'aopoopo.O le a le mea e le fiafia iai?”
Na aʻoaʻoina e Parmar le faʻaleleia ma le toe faʻaleleia o paneli ma pamu ia lava. O le taimi nei, pe a manaʻo nuu tuaoi e faʻapipiʻipamu vai lape manaomia ona toe faaleleia, latou te liliu atu ia te ia mo se fesoasoani.” Ou te fiafia o loo mulimuli mai isi i o tatou tulagavae.Ou te matua mitamita lava i lo latou valaau mai ia te au e fesoasoani ia latoupamu lafaiga.”
O le poloketi a le IWMI i Dhundi na matua manuia lava na amata ai Gujarat i le 2018 e toe faia le polokalame mo faifaatoaga fiafia uma i lalo o se fuafuaga e taʻua o Suryashakti Kisan Yojana, lea e faʻaliliuina i galuega faʻaola mo le au faifaatoaga. o nonogatupe e maualalo le tului i le aufaifaatoaga mo le suavai i le la.
"O le faʻafitauli autu i faʻatoʻaga atamai o le tau o mea uma tatou te faia e faʻaitiitia ai le tulaga o le carbon," o le tala lea a Verma colleague Aditi Mukherji, tusitala o le lipoti o Fepuari a le Intergovernmental Panel on Climate Change (SN: 22/3/26, p. 7 Itulau).” O le luitau sili lena.E faʻafefea ona e faia se mea e maualalo le carbon footprint e aunoa ma le afaina ai o tupe maua ma fua?"O Mukherji o le ta'ita'i o le poloketi fa'aitulagi mo le fa'asusuina o le la mo le fa'aleleia o fa'ato'aga i Asia i Saute, o se poloketi a le IWMI o lo'o va'ava'ai i Various irrigation solution i Asia i Saute.
I tua i Anantapur, "ua i ai foi se suiga iloga i laau i lo matou eria," o le tala lea a Reddy.Ia, e leai se nofoaga e tasi i lau laina vaʻai e iai a itiiti ifo ma le 20 laau.O se suiga itiiti, ae o se tasi e taua i lo tatou lamala.E taua tele i le itulagi.”O Ramesh ma isi faifa'ato'aga o lo'o fiafia nei i tupe maua fa'ato'aga tumau.
"A o ou totoina pinati, sa masani ona ou faatau atu i le maketi i le lotoifale," o le tala lea a Ramesh. Ua ia faatau saʻo atu nei i tagata o loʻo nonofo i le taulaga e ala i WhatsApp groups.Bigbasket.com, o se tasi o faleoloa tele i luga ole laiga i Initia, ma isi kamupani ua amata faʻatau saʻo. mai ia te ia e faʻafetaui le faʻatupulaia o le manaʻoga mo fualaau 'aina ma fualaau faisua "mama".
“Ua ou mautinoa nei afai e manana’o la’u fanau, e mafai foi ona latou galulue i faatoaga ma maua se olaga lelei,” o le tala lea a Ramesh.” Ou te le’i faapena foi se lagona ae ou te le’i mauaina nei faiga tau faatoaga e le o ni vailaau.”
DA Bossio et al.O le matafaioi a le kaponi palapala i vaifofo masani o le tau.Tagata fa'alenatura.roll.3, Me 2020.doi.org/10.1038/s41893-020-0491-z
A. Rajan et al.Carbon tulagavae o vai i le eleele i Initia.Carbon Management, Vol.Me 11, 2020.doi.org/10.1080/17583004.2020.1750265
T. Shah et al.Fa'alauiloa le malosi o le la e avea o se fa'ato'aga tauia.Economic and Political Weekly.roll.52, Nov. 11, 2017.
Fa'atūina i le 1921, Science News ose fa'amatalaga tuto'atasi, leai ni tupe mama o fa'amatalaga sa'o i tala fou i le saienisi, vaila'au, ma tekinolosi. I aso nei, o la tatou misiona o lo'o tumau pea: ia fa'amalosia tagata e iloilo tala fou ma le lalolagi o lo'o siomia ai i latou. .O lo'o lomia e le Sosaiete mo Saienisi, o se fa'alapotopotoga fa'apitoa 501(c)(3) fa'apitoa mo le auai o tagata lautele i su'esu'ega fa'asaienisi ma a'oa'oga.
Le au fai saofaga, fa'amolemole tu'u lau tuatusi imeli mo le avanoa atoa i le fa'amaumauga o Tala Fou a le Saienisi ma fa'amatalaga numera.

 


Taimi meli: Iuni-02-2022