O le tele o fa'ato'aga fa'afouina e mafai ona avea ma fofo o le tau. Ae o le isi fofo o le tau o lo'o taofia ai lona alualu i luma

I tua i le 2011, na maua ai e Jonathan Cobb ma lona faletua o Kaylyn le mea na ia taʻua o se "fuafuaga taʻaloga faigofie." Na ia fai mai o le a latou ave le faitau selau o eka o fanua lisi ma fanua faʻatoʻaga a le aiga i le ogatotonu o Texas - fanua o loʻo totoina sana ma cotton mo le tele o tausaga. — ma avatu “le mea e manaʻo ai.”
O le mea e manaʻo i ai, o le tala a Cobb, o se laʻau umi, e pei o le siliva lanumoana, lanu samasama Initia ma Maximilian sunflowers, eli loloto o latou aʻa i totonu o le palapala mamafa, lea na ia manatu o le a "Fausia le carbon ma le maufetuunaʻi i le nofoaga, fa'apea fo'i ma le malosi e taofiofia ai le vai, fa'ata'amiloga o mea'ai - o ia mea uma e mana'omia ai le iai o fanua e mafai ona toe fa'afouina."
Mulimuli ane, na filifili Cobbs e aumai lafumanu, faʻataʻitaʻi i lafu bison na feoaʻi muamua i nei mutia, ma faʻaopoopo meaʻai i a latou otaota, ma voila: o loʻo i ai a latou aano o manu e faʻatau atu aʻo toe faʻaleleia le paneta, teuina o le carbon, ma faʻasaoina fanua faʻatoʻaga.
I le taimi lea, sa viia Cobb ma lana Green Fields Farm e le tele o faalapotopotoga e le o ni polofiti tumau e fai ma faʻataʻitaʻiga mo faʻatoʻaga toe faʻafouina-o le mea moni, o se seti o eleele fesoʻotaʻi ma fesoʻotaʻi e fesoʻotaʻi ma le fausiaina o eleele maloloina, e teu ai carbon.O faiga fa'ato'ato'a fa'ato'aga, e aofia ai le totōina o le ufiufi, aloese mai le fa'ato'aina, vaila'au fa'ato'aga ma monocropping, fa'aogaina o le faapalaga ma le totōina o savili, o auala uma ia e fa'atupuina ai mea'ai maloloina i totonu o se siosiomaga maloloina. e mafai ona fa'ate'a ese fua fa'aleaganu'u, fa'alagolago i vaila'au fa'ato'aga ma fa'aola pea.
Afai e mafai ona tauanauina le au faifaatoaga o oloa e fai le suiga, ma e mafai e malo ona faʻamalosia faiga faʻafouina ma faʻamalosia lelei, ona mafai lea e faʻatoaga ona avea o se fofo o suiga o le tau nai lo se faʻalavelave.
O le teuina o le 2 pasene faaopoopo o le kaponi i totonu o le eleele o le a toe faʻafoʻisia ai kasa oona i le ea i le tulaga "saogalemu", e tusa ai ma se faʻatusatusaga. galue e fai ma fofo o suiga o le tau nai lo se fa'alavelave.

pamu vai o le la mo faatoaga
E foliga faigofie. Leai se mea. Faʻaopoopo i le lavelave lautele o le toe faʻaleleia o faʻatoʻaga o le tele o fanua o le faʻalavelave lea, i nisi o itulagi tuputupu aʻe, o lenei taumafaiga o loʻo faʻaleagaina e se isi fofo autu o le tau:lamalosi.I Cobb, na amata ona totogi atu e tuaoi e ona fanua a latou fanua lafulemu lafulemu—e le o faifaatoaga, ae i kamupani sola e lei galulue i se taimi na matou manaomia ai le tele, e le itiiti ifo, e totoina ai meaai.toe gaosia.
O suiga o le tau, ma le televave o le faitau aofaʻi o tagata i nisi o nofoaga, ua mafua ai le manaʻoga e faʻalautele le gaosiga o meaʻai i le taimi ua taugata ai fanua faʻatoʻaga;o le gaioiga o le totoina o meaʻai o loʻo faʻateleina foʻi le vaʻaia o se faʻamoemoe o le gau o tupe. E tusa ai ma le American Farmland Trust (AFT), o le au faifaʻatoʻaga a Amerika na tuʻuina atu le 11 miliona eka o faʻatoʻaga mo atinaʻe i le va o le 2001 ma le 2016, lea e ono tapunia ai le gaosiga e faʻavavau-ae le gata i lea liliu mai i mea e mafai ona fa'afouina. Na'o ni vaiaso talu ona tu'uina atu e le Intergovernmental Panel on Climate Change lana iloiloga lona lua o le tau ia Fepuari, lea na fa'asino atu ai i ta'iala mo le fa'aitiitia o le tau o lo'o i ai ni a'afiaga leaga e le'i mafaufauina, ua le fiafia Cobb i lona fa'aauauina o galuega mo le toe fa'afouina. e maualuga se pisinisi, ma o le mea moni o tagata e ona fanua i lona eria o lo o lisi atu ilae foliga mai o loʻo faʻaalia ai le tele o faʻalavelave e oʻo mai.
O lu'itau o lo'o feagai ma fa'ato'aga-ae le'o ta'ua le suiga i le toe fa'afouina-e foliga mai e maualuga. Na uia e Cobb se si'osi'omaga o le a'oa'oina ma sa fete'ena'i fo'i ma tauaiga sa matua tete'e i le suiga o faiga fa'ato'aga o lo'o i ai, lea na mafua ai ona vaevaeina fanua o le uso. .O Cobb, le pule o le fanua mautotogi, sa tetee foi i le fefiloi o mea.” Sa faaalu e lo latou tama ma lo latou tamamatua o latou olaga e aveese uma vao, ma sa latou mananao [le fanua] ia faauliuli ma galueaiina aua o le tulaga lena o foliga ma lagona manuia o faatoaga,” Fai mai Cobb.
O nisi luitau atonu e le o fuafuaina. I Petaluma, Calif. - e le o tau neilamalosi — faifa'ato'aga mamoe ma 'oti o Tamara Hicks na fa'atauina fanua fa'ato'aga sa avea muamua ma fa'ato'aga susu fa'aleaganu'u ma le fa'amoemoe e toe fa'afouina le fa'ato'aga.pusaaisa, loli, tractors "toe faʻaaogaina" i lua eli i luga o mauga;ta'a'amea o lo'o ta'e latalata ane i vaita'ele;E 10,000 pa'u na fa'aputu i vanu e fa'amautu ai le fa'aleagaina e auga tupulaga Ua fa'amama le palapala ma 'ele'ele ona o le fa'ato'aga. faiga masani, a itiiti mai o nisi o le fenumiai e tatau ona faamamaina.
E mautinoa lava, o le malosi mama, e aofia ai le la, e taua tele e aloese ai mai le sili atu ona mataʻutia aʻafiaga o suiga o le tau, o le mea moni o le aoga-fualai le Iunaite Setete na tupu 26% i le va o le 2019 ma le 2020 e foliga mai o se atinaʻe lelei." A aunoa ma le tele o le malosi o le la, o le a le mafai ona ausia a tatou sini o le tau pe latalata i se mea," o le tala lea a le faatonu o suʻesuʻega AFT Mitch Hunter.
E fa'apena fo'i, toe fa'afouina (fa'asao) faiga fa'ato'aga ua fa'ailoa mai e le aufaipisinisi su'esu'e fa'ava-o-malo e pei o le Project Drawdown o ni faiga fa'asa'o fa'ato'aga o lo'o matou fa'atinoina nei, lea e fa'amatu'u mai ai le 698 miliona tone o le carbon dioxide e tutusa i tausaga ta'itasi i le Iunaite Setete. ala vai, fa'aona tagata ma meaola.O lo'o mana'omia pea su'esu'ega umi, tetele e fa'atatau i le aoga o fanua fa'ato'aga toe fa'aputuina i le teuina o kaponi. Fai mai Cobb ma Hicks o eleele mauoa ma mautu e tetee i le tafia i taimi o afa malolosi e mafai ona sao mai lamala ma lagolago ai le tuputupu ae o meaola.E sili atu le eseesega.
Peita’i, “e sili atu ona faigofie mo le tele o faifa’ato’aga le na’o le saini i luga o le laina togitogi ma totogi e [lisi] ai o latou fanua mo le malosi o le la nai lo le fa’ata’ita’i o fa’alavelave uma o fa’ato’aga toe fa’afouina aemaise lava – o se fa’afitauli e tatau ona oso i luga, Fai mai Hunter. "O Texas o se taʻitaʻi, ae o loʻo i soo se mea, o lea e tatau ai ona tatou mafaufau, pe faʻafefea oe?lai se auala e lelei mo le au faifaatoaga, lelei mo le tau, lelei mo le fanua?”(E pei o le Washington Post O le tuleia ma le toso i le va o le sola alamanuia ma nonfarmland i Texas na tupu foi i se tasi taimi, e pei ona lipotia e le nusipepa i le amataga o lenei masina, ona sa aafia ai se laufanua lafulemu o loo taumafai tagata siosiomaga e faasaoina.)
E le na'o Hunter o lo'o mafaufau pe fa'apefea ona maua uma, e tusa ai ma le tau.lamalosi i se auala e mafai ai ona "faʻaogaina tutusa o meaʻai ma nofoaga e gaosia ai le malosi." Ua lipotia e BloombergQuint o le a lagolagoina e le malo faifaatoaga e faaopoopolamalosiaga i le 15 pasene o latou fanua, e ui lava o lenei tuufaatasiga e sili atu le taugata nai lo le la.

tamai pamu vai la
I totonu o le US, o loʻo faʻaaogaina le tele o faʻatoʻaga photovoltaics i mamoe, e maualalo ifo nai lo povi ma sili atu ona mafai ona 'ai malalaulau.
O Iapani o loʻo faʻatulafonoina le agri-PV (naʻo, panels o le la e faʻatagaina ai se ituaiga o faʻatoʻaga e faʻaogaina i tafatafa ma lalo ifo) talu mai le itiiti ifo i le 2013, ina ua manaʻomia le mea na taʻua o le "solar power sharing", o le Fausiaina o galuega a le la i luga. e tatau i fanua fa'ato'aga ona amanaia le tele o fua o fa'ato'aga po'o lafumanu. O lo'o fa'amoemoe fo'i le atunu'u e fa'aoga le gaosiga o le eletise e fai ma auala e mafai ai ona toe fa'afo'i fa'ato'aga tu'ua i le gaosiga.
I le US, fai mai Hunter, faʻavae faʻatoʻagala"o se avanoa o avanoa."E puipuia ai laau mai le tele o le la ma le vevela, e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o le vai, ma faʻateleina fua. mo laau tetele o le atunuu e pei o Cobb e ola ai, pe fealua’i solo ana povi i lalo, pe ui ane foi i ai masini o faatoaga, lea e sau ai le tau. ” Fai mai Hunter, ma o le tele o uamea e tutusa ma le tele o tupe.
I totonu o le US, o loʻo faʻaaogaina le tele o faʻatoʻaga photovoltaics faʻatasi ma mamoe, lea e maualalo ifo nai lo povi ma o lea e sili atu ai ona mafai ona 'ai i le la. e fa'ataga ai le malamalama e o'o atu i la'au i lalo, po'o le pulea lelei o timuga ina ia o'o atu i le palapala i le nofoaga sa'o-ae le'o ta'ua ai le fa'anofoina o povi.” O lo'o tatou i ai lava i se tulaga e tatau ona tatou iloa ai ni fa'ata'ita'iga taugofie ma fua fa'atatau,” o lana tala lea.
Ae ui i lea, o loʻo i lalo o suʻesuʻega. I le National Renewable Energy Laboratory (NREL) i Golden, Colorado, Energy-Water-Land taʻitaʻi suʻesuʻe Jordan Macknick o loʻo suʻesuʻeina le mea na ia taʻua "laavanoa tau atina'e e mafai ona maua ai fa'amanuiaga o fanua fa'ato'aga ma Eleele ma maua ai le tau".O le poloketi a le NREL's InSPIRE, fa'atupeina e le Matagaluega o Malosiaga, o lo'o su'esu'eina le gafatia o le agri-PV i fua, fa'ato'aga, nofoaga pollinator ma fa'a'ele'ele i nofoaga e 25 i le atunu'u. - va'ai i fa'amatalaga o lelamalosi e mana'omia mo faiga ta'itasi ma pe fa'afefea ona a'afia mea e pei o le susu o le palapala ma le tafia.
“O se tasi o fa’alavelave tele i le faia o fa’ato’aga toe fa’afouina, o le to’atele o tagata e le gafatia le $30,000 e fa’atau ai se fa’ato’aga e na’o le tasi pe fa’alua i le tausaga e mana’omia.”
Ae ui i lea, e ioe McNick ma Hunter o le tau o se papupuni tele i le faʻatinoina o ia galuega, e ui lava o loʻo i ai nisi o fofo.lapanels e tuu ai lafumanu ma meafaigaluega e pasia, "e mafai foi ona e faateleina le mamao i le va o se laina o le la," o lana tala lea. ma e [mafaufau] po o fea o iai le vai … ma ia aua neʻi latalata tele pa i laupapa ona e le toe mafai ai ona toe vili le palau – o mea laiti ia e iʻu ina aafia ai pe fai mai le faifaatoʻaga ioe, e moni. ou te manao e fai, pe leai, e le aoga lo’u taimi.”
E taua foi mo le alamanuia o le la e mafaufau malosi i le auala e fetuunai ai i faatoaga PV. Mo nisi kamupani, agri-PV e fetaui ma la latou misiona atoa o le faaitiitia o le carbon emissions ma faaleleia tulaga siosiomaga.Mo isi, o le mea moni o le faagaoioiga ma le tausiga tau tau e mafai ona faʻaititia pe a 'aina e mamoe le "teteina" o laʻau o loʻo tutupu i tafatafa o paneli o se mea lelei, aua e faʻaliliuina i se faʻamalosiaga tau tamaoaiga molaO lo'o finau mai Macknick e fa'apea o lo'o i luga o le tele o fanua fa'ato'aga e talafeagai molamalosi, ma o loʻo ma o le a faʻaauau pea ona avea ma se fesoʻotaʻiga vaivai pe a oʻo mai i mea tau faʻatoʻaga photovoltaics-panel sola ma tagata tetele tuʻufaʻatasia o ni soa matitiva. tu'uina atu su'esu'ega e fesoasoani pe fa'afefea ona avea fa'ato'aga ma se vaega o lenei fa'aolaola fa'ato'aga fa'atupu fa'ato'aga lautele," o le tala lea a McNick.
O le fa'afefea ona fa'aauau pea ona fa'ato'a e le au faifa'ato'aga o latou fanua se'ia o'o ina tula'i mai se paleni fa'afuase'i i le va o le fa'ato'aga ma le malosi o le la, o se fesili fa'amata'u. e le gafatia e tagata ona totogi le $30,000 mo se faifaato'aga e na'o le tasi pe faalua i le tausaga latou te mana'omia," o le tala lea a Hicks. E talitonu o ia o le fefa'asoaa'i o masini ma le sailia o ni faufautua atamai e mafai ona fesoasoani e fa'asaoina taimi ma punaoa o auala ia e fa'ataugofie ai fa'ato'aga. le Marin Agricultural Land Trust (MALT) ma le AFT's fa'asao fa'ato'aga easements e fa'atau ai aia tatau tau atina'e (po'o, i le tulaga o le AFT, tu'uina atu i tagata e ona fanua ni fa'atupu lafoga e tu'u ai aia tatau tau atina'e) mai i latou e ona fanua ma fa'aleaogaina, ina ia mautinoa o lo'o fa'ato'aga tumau le fanua. ;mo se faʻataʻitaʻiga, e maua ai e le au faifaatoʻaga tupe e faʻaopoopo ai oloa faʻaopoopo i a latou gaioiga. Faatasi ai ma lana MALT easement, na fausia ai e Hicks se kulimi ma faʻalauteleina lona fale.
I tua i Texas, sa le mautinoa e Cobb pe o le a le umi e mafai ai ona ia faʻaauau le faʻatoʻaga o le fanua. Ina ia faʻaopoopo i le mamafa, ua mafaufau ona matua e lisi se vaega o le fanua o le aiga. mautu,” o le tala lea a Cobb. “Afai latou te tuuina 80 eka i totonula, e mafai ona latou maua le $50,000 i le tausaga.Ae o le a aveesea ai laʻu lafumanu e 80 eka.”O lena leiloa o le a sili atu nai lo le foliga mai i luga o pepa.
“O se faifa’ato’aga ua litaea mai fa’ato’aga, o le tele o le malamalama o lo’o i ai i le tagata e to’atasi ua le toe avanoa mo le fa’ato’aga, ae tu’u ai [le leiloa] fanua,” o le tala lea a Hunter.lae mafai ona aveese panel ma e mafai ona e toe faatoaga [le fanua].Ae o le silafia, o le nuu, o mea tetele pe a faatau atu le afa o ou tuaoi ae leai se mea e aumai ai lau oloa i le taimi nei, ia, o se faafitauli tele lena.E tatau ona tatou amata talanoaina le faʻatauvaʻa ma le ogaoga.
Lela Nargi o se tusitala tuai e aofia ai faiga faʻavae taumafa ma faʻatoʻaga, faʻaauau, ma le saienisi mo le Washington Post, JSTOR Daily, Sierra, Ensia, ma Civil Eats, ma isi. Suʻe o ia ile lelanargi.com.
E le mafai la matou lipoti tuto'atasi, loloto ma le fa'aituau e aunoa ma lau lagolago. Avea ma Sui Usufono Lagolago i aso nei - mo na'o le $1 i le masina. foai
©2020 Counter.all rights reserved.O le fa'aaogaina o lenei 'upega tafaʻilagi e aofia ai le taliaina o la matou Maliega Faʻaoga ma Faiga Faʻapitoa. O mea i luga o lenei upega tafaʻilagi e le mafai ona toe gaosia, tufatufaina, faʻasalalau, faʻaogaina pe faʻaaogaina e aunoa ma le faʻatagaga tusitusia muamua a le Counter.
I le faʻaaogaina o le upega tafaʻilagi a le Counter ("matou" ma "matou") poʻo soʻo se mea e aofia ai (e pei ona faʻamatalaina i le Vaega 9 o loʻo i lalo) ma foliga (faʻatasi, le "Auaunaga"), e te malilie i aiaiga ma aiaiga o le faʻaaogaina ma isi. ia tuutuuga ma aiaiga matou te logoina oe e uiga i Manaoga (faʻatasi, o le "Tuutuuga").
Ua tu'uina atu ia te oe se laisene patino, fa'afitia, fa'atapula'aina, e le fa'apitoa, e le mafai ona fa'aliliuina e maua ma fa'aoga Au'aunaga ma Mataupu, i lalo o le fa'aauau pea o lou taliaina ma le usita'ia o nei Tu'utu'uga. ma e leai se isi fa'amoemoega. Matou te fa'aagaga le aia tatau e fa'asa ai, fa'atapula'a pe taofia le avanoa o so'o se tagata fa'aoga i Au'aunaga ma/pe fa'amutaina lenei laisene i so'o se taimi mo so'o se mafua'aga. Matou te fa'aagaga so'o se aia tatau e le'i fa'aalia manino i nei tuutuuga. Matou te suia tuutuuga. i soo se taimi ma suiga e mafai ona aoga vave pe a lafoina. O lau matafaioi le toe iloilo o nei tuutuuga aʻo leʻi faʻaogaina le auaunaga, ma e ala i le faʻaauau pea ona faʻaogaina le auaunaga, e te malilie i suiga uma faʻapea foʻi ma aiaiga o le faʻaaogaina. Suiga o le a o loʻo faʻaalia foi i totonu o lenei pepa, lea e mafai ona e mauaina i soo se taimi. E mafai ona matou suia, taofia pe faʻamutaina soʻo se itu o le Auaunaga, e aofia ai le maua o soʻo se Auaunaga faʻatino, database poʻo mea e aofia ai, i soʻo se taimi, poʻo soʻo se mafuaaga, bisi mo tagata fa'aoga uma ma mo oe. E mafai fo'i ona matou faia ni tapula'a i nisi vaega ma au'aunaga, pe fa'atapula'aina lou avanoa i nisi po'o auaunaga uma, e aunoa ma se fa'aaliga po'o se noataga.


Taimi meli: Apr-28-2022