O le tele o setete o Amerika o loʻo sailia le malosi faaniukilia e faʻaitiitia ai le gaosiga

O le tele o setete o Amerika ua latou manatu e le lava le la, matagi ma isi malosiaga faʻafouina e faʻatumauina ai le eletise aʻo latou taumafai e faʻaitiitia le faʻaaogaina o suauʻu faʻaola.
PROVIDENCE, RI - A'o una'ia e le suiga o le tau ia setete o Amerika e fa'aitiitia lo latou fa'aogaina o suau'u fa'ato'aga, e to'atele ua manatu e le lava le la, matagi ma isi malosiaga fa'afouina e fa'aauau ai mea uma.
A o agai ese atunuu mai le koale, suauu ma le kesi e faʻaitiitia ai le kasa oona ma aloese mai aʻafiaga sili ona leaga o se paneta vevela, o le malosiaga faaniukilia o loʻo tulaʻi mai e avea ma fofo e faʻatumu ai le gaogao. Gates o loʻo faʻatupuina ni mea laiti, taugofie e faʻaopoopo i le eletise i totonu o nuʻu i le US

moli ala la

moli ala la
O le malosi faaniukilia e iai ana lava faʻafitauli faʻafitauli, aemaise o otaota faʻaeletoroni e mafai ona tumau le matautia mo le faitau afe o tausaga. fa'auluina o suauu.
Jeff Lyash, peresitene ma Pule Sili o le Tennessee Valley Authority, faʻamatala faigofie: E leai se faʻaitiitiga taua o le kaponi faʻaoso e aunoa ma le malosi faaniukilia.
"I le taimi nei, ou te le o vaʻai i se auala e oʻo atu ai i matou e aunoa ma le taofia o vaʻa o loʻo i ai nei ma fausia ni fale faaniukilia fou," o le tala lea a Lyash. ”
O le TVA ose fa'aoga a le feterale lea e tu'uina atu ai le eletise i setete e fitu ma o le lona tolu tele o afi eletise i totonu o le Iunaite Setete.O le a fa'aopoopoina pe tusa ma le 10,000 megawatts o le malosi o le la i le 2035-ua lava e fa'aola ai le lata i le 1 miliona fale i le tausaga-ma fa'agaoioia ai foi le tolu. fale eletise faaniukilia ma fuafuaga e su'e se masini fa'aola la'ititi i Oak Ridge, Tennessee. E o'o atu i le 2050, ua fa'amoemoe e ausia le fa'aoso fa'a-net-zero, o lona uiga e leai se isi kasa oona e gaosia nai lo le aveesea mai le ea.
O se suʻesuʻega a le Associated Press e uiga i faiga faʻavae malosi i setete uma e 50 ma le Itumalo o Columbia na maua ai o le toʻatele o tagata (e tusa ma le lua vaetolu) e talitonu o le malosi faaniukilia o le a fesoasoani e suitulaga faʻamalosi i se tasi auala poʻo se isi. muamua fa'alautelega fa'aaniukilia reactor fausiaina i le Iunaite Setete i le silia ma le tolu sefulu tausaga.
E tusa o le tasi vaetolu o setete ma le Itumalo o Columbia na tali atu i le suʻesuʻega AP na fai mai e leai sa latou fuafuaga e aofia ai le malosi faaniukilia i a latou sini o le malosi lanumeamata, faʻalagolago tele i le malosi faʻafouina i le teuina o le malosi o le maa, fa'afaigaluegaina i le va o le setete maualuga-voltage felauaiga grids, fa'aititia le mana'oga mai vai eletise ma taumafaiga malosi mo le eletise.

moli ala la

moli ala la
O fevaevaea'iga a le setete o Amerika i le malosi faaniukilia e atagia ai felafolafoaiga tutusa o loʻo faʻaalia i Europa, ma atunuu e aofia ai Siamani o loʻo faʻaumatia a latou reactors ma isi, e pei o Farani, pipii i tekinolosi poʻo le fuafua e fausia atili.
O le pulega a Biden, lea na taumafai e faia ni laasaga malosi e faaitiitia ai le kasa oona, e finau e mafai e le malosi faaniukilia ona fesoasoani e totogi ai le paʻu o suauʻu faʻavae carbon i le US energy grid.
Na taʻua e le Failautusi o le Malosiaga a Amerika, Jennifer Granholm, i le Associated Press, e manaʻo le malo e ausia le eletise e leai se carbon, "o lona uiga o le faaniukilia, o lona uiga o le vai, o lona uiga o le geothermal, o lona uiga o le matagi ma le matagi i fafo, o lona uiga o le la..”
"Matou te mananaʻo i mea uma," o le tala lea a Granholm i le taimi o se asiasiga i Providence, Rhode Island, ia Tesema e faʻalauiloa ai le galuega o le matagi i fafo.
O le $1 trillion infrastructure package na lagolagoina e Biden ma sainia i le tulafono i le tausaga talu ai o le a tuʻuina atu ai le tusa ma le $ 2.5 piliona mo galuega faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻiga. lumanai saoloto.
Na fa'ailoa fo'i e Granholm ni tekonolosi fou e aofia ai le hydrogen ma le pu'eina ma le teuina o le carbon dioxide a'o le'i tu'uina atu i le ea.
O masini faaniukilia ua faʻagaioia ma le leai o se carbon mo le tele o tausaga, ma o le talanoaga o suiga o le tau o loʻo i ai nei e aumaia ai faʻamanuiaga o le malosi faaniukilia i luma, o le tala lea a Maria Kornick, peresitene ma le Pule Sili o le Nuclear Energy Association.
"O le fua o lenei laina i luga o le Iunaite Setete, e manaʻomia se mea e i ai i taimi uma, ma e manaʻomia se mea e mafai ona avea ma ivi tua o lenei faʻasologa, pe a e manaʻo ai," o lana tala lea. faaniukilia.”
Edwin Lyman, o le faatonu o le saogalemu o malosiaga faaniukilia i le Union of Concerned Scientists, fai mai o tekinolosi faaniukilia o loo i ai pea ni tulaga lamatia tele e le o maua e isi punaoa eletise maualalo. taugata le eletise, na ia fai mai ai.E popole foi o ia ina neʻi faʻaumatia e le alamanuia le saogalemu ma le saogalemu e teu ai tupe ma tauva i le maketi. E le tetee le vaega i le faʻaogaina o le malosi faaniukilia, ae o loʻo manaʻo ia mautinoa e saogalemu.
"Ou te le o mautinoa o le a tatou vaʻaia le saogalemu ma le saogalemu o mea e manaʻomia e faʻamalieina ai aʻu i le vaetamaina poʻo le faʻapipiʻiina o nei mea e taʻua o masini faʻapipiʻi laiti i le atunuʻu," o le tala lea a Lyman.
E leai foi se fuafuaga a le US mo se taimi umi e pulea pe lafoai otaota matautia e mafai ona i ai i le siosiomaga mo le faitau selau afe o tausaga, ma o otaota ma le reactor e lamatia i faʻalavelave poʻo osofaʻiga, o le tala lea a Lyman. The 2011 mala faaniukilia i Three Mile Island, Pennsylvania, Chernobyl, ma talu ai nei lava, Fukushima, Iapani, na saunia ai se lapataʻiga tumau e uiga i lamatiaga.
O le malosi faaniukilia ua uma ona maua ai le tusa ma le 20 pasene o le eletise a Amerika ma pe a ma le afa o le malosi o Amerika e leai se carbon. O le tele o le 93 reactors galue a le atunuu o loʻo i sasaʻe o le Vaitafe o Misisipi.
I le masina o Aukuso 2020, na faamaonia ai e le Nuclear Regulatory Commission na o le tasi le mamanu fou o le reactor modular - mai se kamupani e igoa ia NuScale Power. E tolu isi kamupani na taʻu atu i le komiti latou te fuafua e talosaga mo a latou mamanu.
O le NRC o loʻo faʻamoemoe e tuʻuina atu mamanu mo le tusa ma le afa sefulu lua reactors e faʻaaogaina mea e ese mai i le vai e faʻamalo ai le totonugalemu, e pei o le kesi, uʻamea vai poʻo le masima uʻamea. -producing state in the United States.Ua leva ona faalagolago i le koale mo le malosi ma galuega ma auina atu i le sili atu ma le afa o setete.
A'o alu ese atu le koale, ua fa'aogaina e Wyoming le malosi o le matagi ma fa'apipi'i le lona tolu-sili ona malosi savili o so'o se setete i le 2020, i tua atu o Texas ma Iowa. le malosi o le atunuu e sapalai atoa i le matagi ma le la. Malosiaga fa'afouina e tatau ona galulue fa'atasi ma isi tekonolosi e pei o le faaniukilia ma le hydrogen, o lana tala lea.
Ua fuafua le TerraPower e fausia lana fale faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻiga i Kemmerer, o se taulaga o 2,700 tagata i sisifo o Wyoming, lea o loʻo tapuni ai se fale eletise e faʻaaogaina ai le koale.
I West Virginia, o le isi setete e faalagolago i le koale, o loʻo taumafai nisi o faipule e soloia le faʻatonuga a le setete i le fausiaina o fale faaniukilia fou.
O le a fausia se reactor lona lua a TerraPower-designed i le Idaho National Laboratory. O le su'esu'ega o le reactor molten chloride o le ai ai se pito la'ititi e pei o se pusaaisa ma masima liusua e fa'amafanafana ai nai lo le vai.
Faatasi ai ma isi atunuu o loʻo lagolagoina le malosiaga faaniukilia, o loʻo faʻamalosia e Georgia o lona faʻalauteleina o le reactor faaniukilia o le a "tuuina atu Georgia ma lava le malosi mama" mo le 60 i le 80 tausaga. O Georgia e na o le pau lea o le galuega faaniukilia o loʻo fausia i totonu o le US - faʻalauteleina le fale Vogtle mai le lua masani tetele. reactors i le fa. O le tau atoa ua sili atu nei nai lo le faaluaina o le $14 piliona tala muamua, ma o le poloketi ua tuai tausaga.
Fai mai New Hampshire e le mafai ona ausia sini tau le siosiomaga a le itulagi e aunoa ma le malosi faaniukilia. Ua fuafuaina e le Alaska Energy Authority le faʻaogaina o mea faʻamalosi faaniukilia laiti talu mai le 2007, atonu e muamua i maina mamao ma nofoaga o le militeri.
Na taʻua e le Maryland Energy Authority e ui o faʻamoemoega uma o le malosi faʻafouina e faʻamaonia ma o loʻo pa'ū tau, "mo le lumanaʻi lumanaʻi, o le a tatou manaʻomia ni suauʻu eseese," e aofia ai le eletise faaniukilia ma mama mama, ina ia mautinoa le faʻatuatuaina ma le faʻamalosi. fale eletise faaniukilia i Maryland, ma le Malosiaga Pulega o loo talanoa ma se gaosi mea laiti reactors modular.
O isi ofisa, o le tele lava i setete taʻitaʻia e le Democratic, fai mai o loʻo latou agai i tua atu o malosiaga faaniukilia. Fai mai nisi latou te leʻi faʻalagolago tele i ai mai le amataga ma e le manatu e manaʻomia i le lumanaʻi.
Pe a faatusatusa i le faapipiiina o matagi turbines po o solar panels, o le tau o reactors fou, popolega saogalemu ma fesili e lei foia e uiga i le auala e teu ai otaota faaniukilia matautia e solia, latou fai mai. O nisi siosiomaga e tetee foi i reactors modular laiti ona o popolega saogalemu ma otaota matautia. atugaluga.Na faamatalaina e le Sierra Club i latou o se "tulaga maualuga, tau maualuga ma sili ona masalomia".
O le Setete o Niu Ioka o loʻo i ai sini sili ona mataʻutia o suiga o le tau i totonu o le atunuʻu, ma o le malosiaga o le lumanaʻi o le a pulea e le matagi, la ma le eletise eletise, o le tala lea a Doreen Harris, peresetene ma Pule Sili o le New York State Energy Research and Development Authority.
Fai mai Harris o loʻo ia vaʻai i se lumanaʻi i tua atu o le faaniukilia, mai lalo ifo o le 30% o le malosi faʻafefiloi a le setete i aso nei i le tusa ma le 5%, ae o le a manaʻomia e le setete le teuina o maa umi, umi ma atonu o isi mea mama e pei o le suauʻu hydrogen.
O Nevada e sili ona maaleale i le malosi faaniukilia pe a maeʻa se fuafuaga le manuia e teu ai le faʻatauga a le setete faʻaalu suauʻu faaniukilia i Yucca Mountain.O le au ofisa iina e le o vaʻaia le malosi faaniukilia e avea o se filifiliga talafeagai.
"E sili atu le malamalama o Nevada nai lo le tele o isi setete o tekinolosi faaniukilia e iai ni faafitauli taua o le olaga," o le tala lea a David Bozien, faatonu o le Ofisa o Malosiaga a le Kovana Nevada, i se faamatalaga. .”
Ua fuafua Kalefonia e tapuni lana fale eletise faaniukilia mulimuli o totoe, Diablo Canyon, i le 2025 a o sui atu i malosiaga faʻafouina taugofie e faʻaola ai lana laina i le 2045.
E tusa ai ma le setete, e talitonu tagata ofisa afai e faatumauina e Kalefonia le faʻalauteleina o le gaosiga o le eletise mama i se "tala faʻamaumau i le isi 25 tausaga," poʻo le fausiaina o le averesi o le 6 gigawatts o punaʻoa fou o le la, matagi ma maa i tausaga taʻitasi, e talitonu le au ofisa latou te e mafai ona ausia lenei sini.pepa o fuafuaga.O California foi e faaulufale mai le eletise na gaosia i isi setete o se vaega o le itu i sisifo o le US grid system.
E fesiligia e le au masalosalo pe o le a aoga le fuafuaga atoatoa o malosiaga faʻafouina a Kalefonia i se setete e lata i le 40 miliona tagata.
O le tolopoina o le litaea o Diablo Canyon seia oʻo i le 2035 o le a faʻasaoina ai Kalefonia $ 2.6 piliona i tau eletise, faʻaitiitia ai le avanoa o le paʻu ma faʻaititia le carbon emissions, suʻesuʻega a saienitisi i le Iunivesite o Stanford ma le MIT na faaiuina. Fai mai Steven Chu e le o sauni le US mo le 100 pasene malosiaga faʻafouina i se taimi lata mai.
“O le a i ai pe a le agi le matagi ma le susulu o le la,” o lana tala lea.” Ma o le a tatou manaomia se malosiaga e mafai ona tatou ki ma auina atu i le loto.O lena mea e tuʻuina atu ai filifiliga e lua: suauu poʻo le faaniukilia."
Ae na taʻua e le California Public Utilities Commission e sili atu i le 2025, e mafai e Diablo Canyon ona manaʻomia le "faʻaleleia o seismic" ma suiga i faiga faʻamafanafana e mafai ona sili atu nai lo le $ 1 piliona. Fai mai le failauga o le komisi, Terrie Prosper, o le 11,500 megawatts o punaʻoa fou mama o le a oʻo mai i luga o le initaneti i le 2026 e fa'amalieina mana'oga umi a le setete.
Na taʻua e Jason Bordorf, o le sui faʻavae o le Columbia Climate Institute, e ui o le fuafuaga a Kalefonia e "faʻapitoa faʻapitoa," e le talitonu o ia ona o luitau o le fausiaina vave tele o malosiaga faʻafouina.sex.Bordoff fai mai e iai "mafuaaga lelei" e mafaufau ai e faʻalautele le ola o le Dark Canyon e faʻaitiitia ai le tau o le malosi ma faʻaitiitia ai le faʻafefe i le vave e mafai ai.
"E tatau ona tatou faʻaogaina le malosi faaniukilia i se auala e faʻaalia ai e leʻo aunoa ma se lamatiaga.Ae o aʻafiaga o le le ausia o a tatou sini o le tau e sili atu nai lo lamatiaga o le tuʻufaʻatasia o le faaniukilia i se faʻafefiloi o le malosi o le kaponi, "o lana tala lea.


Taimi meli: Ian-22-2022