Ata: O le malosi o le la i Initia ua popole ai nisi o nuu i lo latou lumanai

Lagolago Scroll.i Au mataupu lagolago: E manaʻomia e Initia le aufaasālalau tutoatasi ma e manaʻomia oe e le aufaasālalau tutoatasi.
O Jayaram Reddy ma Hira Bano e nonofo i le pito o paka lapo'a tetele e lua a Initia – e vavae ese o latou nuu i pa uaea ma puipui mai maila o le lanumoana lanumoana.paneta la.
O aso uma lava, latou te ala a’e ai i se fale eletise i o latou faitoto’a ma mafaufau pe o le a susulu lo latou lumana’i e pei o le la – o se puna autu o le suiga o Initia i le malosi lanu meamata e faasaoloto ai lona tamaoaiga mai le koale vevela o le tau.
Bhadla Solar Park i le itu i matu sisifo o Rajasthan ma Pavagada Solar Park i le itu i saute o Karnataka - o se tasi o paka sili ona tele o le la i le lalolagi faatasi ai ma le malosi tuʻufaʻatasia o le 4,350 megawatts - e talitonuina o paka sili ona faʻafouina a Initia.malosi malosi e ausia ai le tulaga maualuga o le ausia o le 500 GW i le 2030. E sili atu ma le afa e sau mai le malosi o le la.
E silia ma le 2,000 kilomita le va, Reddy ma Barnes ma Noble sa i ai i le faitau selau o leoleo mamoe ma faifaatoaga i le lotoifale na talosagaina e fua le aoga o se paka sola - galuega, falemai, aoga, auala ma vai - e faafesuiai mo o latou fanua. olaga atoa.
"Na taʻu mai ia i matou e tatau ona matou faafetai atu i le malo mo le filifilia o le matou eria e fausia ai le paka sola," o le tala lea a Reddy, o se faifaatoaga e 65 tausaga le matua, i le Thomson Reuters Foundation a o nonofo ma ana uo i le nuu o Vollur e latalata i le Pavagada Solar. Park.” Latou te faasino atu i a tatou fua o faatoaga e le taumateina, eleele matutu ma le utiuti o le suavai, ma folafola mai o le a 100 taimi sili atu lo tatou lumanai pe a atiina ae le paka sola.Matou te talitonu i a latou folafolaga uma.”
Ae fai mai tagata suʻesuʻe, o le paka lapoʻa tele i Initia ua le mafai ona faʻataunuʻuina na folafolaga, ma iʻu ai i le tetee ma le toesea mai nuu o loʻo taumafai e puipuia a latou galuega, fanua ma le lumanaʻi.

moli puipui o le la
E tusa ai ma le faʻaesea o tagata nofoia, o paka sola a Bhadla ma Pavagada e avea o se lapataiga i le 50 isi poloketi faʻaola ua faʻatagaina e pulega a Initia, lea o le a faʻaopoopoina pe tusa ma le 38 GW o le aofaʻi o le gafatia.
O lo'o fa'amalosia e le au ofisa mai le Federal Ministry of Renewable Energy, o galuega uma a le la e tatau ona fa'amautinoa e le afaina tagata o le atunu'u ma e le afaina a latou mea e ola ai.
Ae a o faʻatulafonoina e le malo faiga faʻavae a le la ma kamupani tumaoti e faʻatupe le faitau miliona e fausia ai falegaosimea, e le amanaʻia uma e le au suʻesuʻe manaʻoga o nuʻu faʻatauvaʻa, e aofia ai le au faifaatoaga ma faifaatoaga laiti.
"O nuu o loʻo aʻafia i paka sola e seasea faʻatalanoa pe logoina e uiga i le polokalame poʻo lona aʻafiaga," o le tala lea a le tagata suʻesuʻe tutoatasi Bhargavi S Rao, o le na faʻataʻatia luitau o loʻo feagai ma nuʻu e lata ane i paka sola i Karnataka.
"Fai mai le malo o loʻo i ai le latou faiga faʻapaʻaga ma tagata lautele," o lana faʻaopoopo mai lea.
O Anand Kumar, 29, e ana le fale fagu vai i Pavagada, o loʻo faʻaaogaina lana YouTube channel e fai ma faʻasalalauga e aʻoaʻoina ai tagata o loʻo lata ane i le paka sola e uiga i suiga o le tau, malosi mama ma mea o loʻo tupu i luga o le 13,000-eka o le pa.
"Matou te nonofo latalata i se paka sola lauiloa i le lalolagi, ae e leai se tasi na te iloa lelei le mea o loʻo tupu," o le tala lea a Kumar, o lana alalaupapa e sili atu i le 6,000 tagata fai saofaga.
I le va o ata o le faʻatau atu o povi, gaioiga faʻaleaganuʻu ma faʻamatalaga faʻatoʻaga, na faʻatalanoaina ai e Kumar ana uo o loʻo galulue o ni leoleo puipui i le paka sola, o loʻo faʻamatalaina e le au ofisa le gaosiga o le eletise ma tagata o loʻo faʻamauina o latou tulaga pagatia.
“E faatoa mafai ona tatou finau mo lea tulaga pe afai tatou te iloa le mea o loo tupu ma o a tatou aia tatau,” o lana faaaliga lea.
O teine ​​talavou i Bhadla, o loʻo mananaʻo foʻi e avea ma vaega o le sola, na latou valaʻau mo le toe tatalaina o le latou aʻoga a le nuʻu pe a maeʻa le silia ma le lua tausaga o tapunia.
O latou alaalafaga ua leiloloa fanua a le setete e lata ane i le tuaoi ma Pakistan, lea na latou leoleoina ai manu mo augatupulaga, i le Bhadla Solar Park - lea latou te le maua ai se avanoa e faigaluega ai ona o le le lava o aʻoaʻoga ma tomai.
O tama’ita’i sa fa’atiga muamua ua fia a’oa’o ina ia maua ni galuega i paka sola, o lo latou mana’o na afua mai i le mou atu o tu ma aga masani e maua ai le ola ma le fa’aalia i le lalolagi fou o ofisa e maua ai totogi o tagata i masina ta’itasi.
“Afai e iai saʻu aʻoaʻoga, e mafai ona ou faigaluega i se paka sola.E mafai ona ou pulea pepa i totonu o le ofisa, pe fai a latou tala,” o le tala lea a Barnes, 18, ua maeʻa le vasega sefulu, o loʻo nofo faʻalava i lona potu vaʻavaʻai. ”
O se aso i le olaga o Bano ma isi teine ​​Bhadla na aofia ai le faia o galuega a le fale ma le su'iina o fasi ie i fala mo le totogi.
"E tele naua tapulaʻa i totonu o lenei nuʻu," o le tusi lea a Asma Kardon, 15, i se tala Hindi, ma manatua ai lona le fiafia ina ua tapunia le aʻoga aʻo ia sauniuni mo ana suʻega vasega sefulu.
I le taimi o le malologa lelei, na ia fai mai na pau lava lona manaʻoga o le toe amataina o vasega ina ia mafai ona ia faʻataunuʻuina ana manaʻoga mo galuega umi.
Fai mai Pradip Swarnakar, o se tagata tomai faapitoa i faiga faʻavae suiga o le tau o loʻo aʻoaʻo i le Initia Kanpur Institute of Technology, o le malosi o le la "ua faʻatauaina i le fanua o le malosi faʻafouina" ona o se tulaga mama, faʻapitoa o le malosi.
Ae mo afioaga na ia ta’ua, e le afaina pe i ai ni eli koale po’o ni paka o le la i totonu o i latou, aua o lo o latou sailia ni olaga lelei, o se olaga lelei ma le maua o le eletise.
O le koale o lo'o tumau pea le malosi o Initia, e tusa ma le 70% o lona eletise, ae o suau'u fa'atosina e lauiloa i le fa'aleagaina o le eleele ma le ea ma fa'aosofia ai fete'ena'iga a tagata ma manu.
E le pei o auala omoomo, o le eleelea, ma le pa i aso uma e paʻu ai masini i fale e lata ane i eli koale, o paka o le la e galue filemu, ma o auala lamolemole e tau atu i ai e mama ma ea.
Ae mo tagata o le atunuu, o nei faamanuiaga ua faamalumalu mai i lo latou leiloa o fanua ma galuega ma le utiuti o galuega fou e fesootai ma paka sola.

moli puipui o le la
I Badra, o aiga ua mavae sa iai le 50 i le 200 o ʻoti ma mamoe, faapea foʻi ma povi ma kamela, ma saito ua totōina.
O lea la ua faatau e le au faifaato'aga fua o faatoaga sa masani ona totoina e i latou lava, faatau atu a latou manu, ma mafaufau pe sese lo latou talitonuga i galuega tetele o le la e tausia ai i latou.
“E le tele ni galuega o le la mo tagata o le atunuu, o tupe mo atinae i totonu o le tatou itulagi e le o faaaluina, ma o loo faaauau pea ona malaga atu tupulaga i aai tetele e saili ai galuega,” o le faaaliga lea a le alii faifaatoaga o Shiva Reddy.
Na vaaia e le nuu o Bhadla nisi o alii o agai atu i Sasaʻe Tutotonu e galulue pe a toe foi mai le au leoleo lafumanu, a o tatalaina galuega i le taimi o le fausiaina o le paka sola i nai tausaga talu ai.
Ae ina ua lata ina maeʻa, e leʻi maua e tagata o le nuʻu le aʻoaʻoga faʻapitoa ma tomai e maua ai ni nai avanoa faigaluega i le taimi na amata ai le paka.
“E mafai ona tatou iloa le tasi kamela mai le isi kamela i ala o kamela, pe maua a tatou povi i le leo o logo o nonoa i o latou ua – ae faapefea ona ou faaaogaina nei tomai?”O le fesili lea a le Pule o le Nuu Mohammad Sujawal Mehr.
"O kamupani tetele o loʻo siomia i matou, ae naʻo se vaega toaitiiti o matou o loʻo i ai galuega iina," o lana tala lea, ma matauina e oʻo lava i se tulaga saogalemu i le paka sola e manaʻomia ai le faitau sefulu o vasega.
O le la'uina o le koale ma le eletise o lo'o fa'afaigaluegaina i le taimi nei e tusa ma le 3.6 miliona tagata i Initia, a'o le malosi fa'afouina e na'o le 112,000, fa'atasi ai ma le sola mo le 86,000.
Ua fuafuaina e le au suʻesuʻe e oʻo atu i le 2030, o lenei faʻatupulaia pisinisi o le a fatuina ai le sili atu i le 3 miliona galuega lanumeamata i le malosi o le la ma le matagi.paneta lama le moaina o le vao i le paka po o le faamamaina o le ofisa.
"O le malosi mama e le faʻaaogaina ai le 800 i le 900 tagata e pei o fale eletise, ma paka sola e naʻo le 5 i le 6 tagata i le aso," o le tala lea a Sarthak Shukla, o se faufautua tutoatasi i mataupu faʻaauau.“E te le mana’omia ni tagata faigaluega ae o ni tekinisia e fa’atautaia le paka.O le Local Work e le o le USP mo le suiga o le malosi mama."
Talu mai le 2018, na fausia ai e le Pavagada Solar Park le tusa ma le 3,000 galuega ma 1,800 galuega tumau i le taimi o le fausiaina. Bhadla faʻafaigaluegaina 5,500 tagata e fausia ma tuʻuina atu e tusa ma le 1,100 faʻagaioiga ma galuega faʻaleleia mo se taimi fuafuaina o le 25 tausaga.
“O nei fuainumera o le a le mafai lava ona faateleina,” o le tala lea a le tagata suʻesuʻe o Rao, ma matauina o le eka o faatoaga e lagolagoina ai le itiiti ifo ma le fa olaola, ma fautua mai o le tele o galuega e leiloa nai lo le fausiaina pe a uma ona ave le fanua e le paka sola.
Ina ua fa'ato'a fa'alatalata atu Karnataka i faifa'ato'aga a Pavagada e uiga i le fa'aogaina o latou fanua mo paka sola i le ono tausaga talu ai, ua uma ona fa'aleagaina i lamala ma fa'atuputeleina aitalafu.
O RN Akkalappa o se tasi o nai tagata e lisiina lona fanua mo se totogi tumau faaletausaga, ae o loʻo pulea foi e maua se galuega i le paka ona o lona poto masani i le viliina afi.
“Sa matou tau masalosalo, ae na taʻu mai afai matou te le malilie i tuutuuga, o le a fausia le paka sola i se isi mea,” o lana tala lea.
N Amaranath, sui pule sili o tekinolosi i Karnataka Solar Development Ltd, fai mai o lenei auala o lona uiga o le au faifaatoaga o loʻo faʻaauau pea ona umia le fanua.
"O la matou faʻataʻitaʻiga ua lauiloa i le lalolagi atoa ma o le Pavagada Solar Park ua manatu o se manuia i le tele o auala, aemaise lava i le tulaga o le galulue faatasi ma le alalafaga," o lana faʻaopoopo mai lea.
Peita'i, fai mai le faifa'ato'aga o Shiva Reddy, o le tu'uina atu o lona fanua ose "filifiliga faigata" ona o le tupe maua e le'i fetaui ma ona mana'oga.O le a matou manaʻomia ni galuega,” o lana tala lea.
Keshav Prasad, pule sili o Saurya Urja, Bhadla tele paka sola, fai mai o le kamupani "sa auai malosi i le faaleleia o le tulaga lelei o le olaga i ona 60 nuu tuaoi".
E aofia ai le alalafaga o le matafaioi muamua lea a kamupani sola, o le tala lea a Prasad. Na ia taʻua o Saurya Urja o loʻo faʻagaioia taavale faʻafomaʻi feaveaʻi ma veterinarians i luga o uili, ma ua aʻoaʻoina e uiga i le 300 tagata i le palama, faʻapipiʻiina o le la ma faʻamaumauga faʻamaumauga.
Ae ui i lea, ona o le tau o le la a Initia o loʻo i lalo ifo o le lalolagi, ma o na tau e ono pa'ū atili a'o taumafai malosi kamupani e manumalo i poloketi, o faiga faʻaititia o tau ua uma ona aʻafia ai galuega faʻamalosia.
I Pavagada, e faʻaaogaina robots e faʻamama aipaneta laaua e taugofie ma sili atu ona lelei, ma faaitiitia ai avanoa faigaluega mo tagata o le nuu, e tusa ai ma le au fai paka.


Taimi meli: Mati-07-2022